{ "id": 765, "date": "2024-04-10T13:53:23", "date_gmt": "2024-04-10T13:53:23", "guid": { "rendered": "https:\/\/arrslog.hr\/?p=765" }, "modified": "2024-08-16T08:19:20", "modified_gmt": "2024-08-16T08:19:20", "slug": "vaznost-pomorskog-prometa", "status": "publish", "type": "post", "link": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/2024\/04\/10\/vaznost-pomorskog-prometa\/", "title": { "rendered": "Va\u017enost pomorskog prometa: 5 vitalnih plovnih putova za globalnu trgovinu!" }, "content": { "rendered": "

Jeste li znali? 90 % robe prijevozi se morskim putem!<\/strong> Shodno tome, va\u017enost pomorskog prometa od velikog je zna\u010daja za globalni lanac opskrbe, odnosno za funkcioniranje globalne ekonomije.<\/p>\n\n\n\n

Kontejnerizacija je utjecala na razvoj pomorskog teretnog prometa, te je postala nezamjenjiv oblik prijevoza robe i uvelike utjecala na va\u017enost pomorskog prometa. Kontejnerizacija spaja pomorski promet s drugim oblicima prometa kao \u0161to su \u017eeljezni\u010dki i cestovni promet u jedan cjeloviti transportni lanac gdje je do\u0161lo do ravnomjerne standardiziranosti tog tehnolo\u0161kog procesa. Kao i u svakom poslovnom procesu dolazi do rizika koji se mogu analizirati razli\u010ditim modelima, procjenjivati te na kraju i prihvatiti. Uzimaju\u0107i u obzir veli\u010dinu svjetskih oceana, kompleksnost samog procesa kontejnerizacije kao i va\u017enost pomorske trgovine, rizici u kontejnerskom prometu nisu zanemarivi te su uvelike podlo\u017eni analiziranju i predvi\u0111anju istih \u0161to dovodi do toga da se tra\u017ee rje\u0161enja kako bi se rizici prebrodili te naposljetku i smanjili.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na strate\u0161ku i ekonomsku va\u017enost pomorskog prometa, pogledajmo kojih je pet najva\u017enijih plovnih putova za globalnu trgovinu u ovom trenutku i za\u0161to su \u010desto mete gusarskih napada.<\/p>\n\n\n\n

5. Panamski kanal<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Umjetni plovni put od 82 kilometra u Panami koji povezuje Atlantik s Tihim oceanom. Jedan od najve\u0107ih i najte\u017eih in\u017eenjerskih projekata ikada proveden<\/strong>. Kroz kanal svake godine pro\u0111e i do 14.000 brodova koji prevoze oko 286 milijardi tona tereta.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

4. Sueski kanal<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Umjetni kanal koji se nalazi u Egiptu. Dug 193 kilometara, klju\u010dni je trgova\u010dki put za prijevoz robe izme\u0111u Europe i Azije. Neki ga zovu “portal” izme\u0111u Istoka i Zapada. Oko 18.000 plovila pre\u0161lo je kanal 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n

Zbog svoje va\u017enosti, komercijalni brodovi \u010desto su meta piratskih napada, uzrokuju\u0107i njihovo preusmjeravanje oko Ju\u017ene Afrike \u0161to uvelike utje\u010de na vrijeme isporuke.<\/p>\n\n\n\n

3. Hormu\u0161ki tjesnac<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Godi\u0161nje oko 20.000 brodova koristi ovaj uski kanal izme\u0111u Irana i Omana. Tjesnac je dug 167 kilometara. Tre\u0107ina svjetskog ukapljenog prirodnog plina i gotovo 25 % ukupne globalne potro\u0161nje nafte prolazi kroz ovaj prolaz,<\/strong> \u0161to ga \u010dini vrlo va\u017enom strate\u0161kom lokacijom za me\u0111unarodnu trgovinu.<\/p>\n\n\n\n

2. Tjesnac Malacca<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Primarni trgova\u010dki put izme\u0111u Europe i Azije bilje\u017ei 84.000 brodova godi\u0161nje. Nalazi se izme\u0111u indonezijskog otoka Sumatre na jugozapadu i Malajskog poluotoka na sjeveroistoku.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od najva\u017enijih brodskih staza na svijetu, jer oko 25 % robe u globalnoj trgovini pro\u0111e kroz ovaj prolaz<\/strong>. Za vi\u0161e informacija i zanimljive detalje o tjesnacu Malacca, pogledajte video na linku:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BDlRWyPoONc<\/a><\/p>\n\n\n\n

1.Engleski kanal<\/strong> (franc. La Manche)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

560 kilometara dug kanal koji dijeli ju\u017enu Englesku od sjeverne Francuske. Ovaj prolaz spaja Sjeverno more s Atlantskim oceanom. Plovni put koristi 400 plovila svaki dan, \u0161to je 146.000 svake godine<\/strong>. Kanal je bio klju\u010dni faktor u tome \u0161to je Velika Britanija postala pomorska velesila. Tako\u0111er, ovaj kanal nije samo va\u017ean za pomorski promet, ve\u0107 igra veliku ulogu i u \u017eeljezni\u010dkom prometu. 6. svibnja 1994. godine otvoren je Eurotunel. Tunel koji \u017eeljeznicom povezuje Veliku Britaniju i kontinentalnu Europu, odnosno Pariz i Bruxelles sa Londonom. Trenutno je ovaj tunel najdu\u017ei podmorski tunel na svijetu. Dvije su opcije kori\u0161tenja ovog \u017eeljezni\u010dkog prijevoza: za prijevoz putnika ili “shuttle” usluga, odnosno prijevoz vozila vlakom posenom \u017eeljezni\u010dkom linijom.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n

S obzirom na strate\u0161ku va\u017enost i lokacije spomenutih kanala, poreme\u0107aji u brodskim rutama mogu imati skupe globalne posljedice. Velika su\u0161a prisilila je smanjivanje prometa Panamskim kanalom za tre\u0107inu. 2021. kontejnerski brod Ever Given blokirao je promet u Sueskom kanalu na 6 dana, \u0161to je utjecalo na tro\u0161kove globalne trgovine od 6-10 milijardi ameri\u010dkih dolara.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Za vi\u0161e korisnih i zanimljivih informacija iz svijeta logistike, lanca opskrbe, prijevoza robe i tereta, posjetite blog<\/a> odjeljak na na\u0161oj web stranici.<\/p>\n\n\n\n

Ukoliko imate potrebu za transportom\/prijevozom tereta ili pak trebate savjet u vezi logisti\u010dkih procesa, svakako kliknite na link<\/a> u vezi vi\u0161e informacija.<\/p>", "protected": false }, "excerpt": { "rendered": "

Jeste li znali? 90 % robe se transportira morskim putem!
\nS obzirom na strate\u0161ku i ekonomsku va\u017enost prometa morem, pogledajmo kojih je pet najva\u017enijih plovnih putova za globalnu trgovinu u ovom trenutku i za\u0161to su \u010desto mete gusarskih napada.<\/p>", "protected": false }, "author": 1, "featured_media": 775, "comment_status": "open", "ping_status": "open", "sticky": false, "template": "", "format": "standard", "meta": { "rank_math_lock_modified_date": false, "footnotes": "" }, "categories": [ 1 ], "tags": [ 13, 22, 23, 20, 12, 18, 17, 19, 21 ], "class_list": [ "post-765", "post", "type-post", "status-publish", "format-standard", "has-post-thumbnail", "hentry", "category-novosti", "tag-arrslog", "tag-engleski-kanal", "tag-globalna-trgovina", "tag-hormuski-tjesnac", "tag-logistika", "tag-panamski-kanal", "tag-pomorski-promet", "tag-sueski-kanal", "tag-tjesnac-malacca" ], "_links": { "self": [ { "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/765", "targetHints": { "allow": [ "GET" ] } } ], "collection": [ { "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts" } ], "about": [ { "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post" } ], "author": [ { "embeddable": true, "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1" } ], "replies": [ { "embeddable": true, "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=765" } ], "version-history": [ { "count": 14, "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/765\/revisions" } ], "predecessor-version": [ { "id": 834, "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/765\/revisions\/834" } ], "wp:featuredmedia": [ { "embeddable": true, "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/775" } ], "wp:attachment": [ { "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=765" } ], "wp:term": [ { "taxonomy": "category", "embeddable": true, "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=765" }, { "taxonomy": "post_tag", "embeddable": true, "href": "https:\/\/arrslog.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=765" } ], "curies": [ { "name": "wp", "href": "https:\/\/api.w.org\/{rel}", "templated": true } ] } }